EN | BA

Izvještaj Svjetske banke: Koja zemlja na zapadnom Balkanu bilježi najveći ekonomski rast

U zemljama zapadnog Balkana došlo je do povećanja broja radnih mjesta, a više od polovine radnih mjesta otvoreno je u privatnom sektoru, saopćeno je danas u Podgorici na predstavljanju 12. redovnog ekonomskog izvještaja Svjetske banke (WB).

Prema posljednjim podacima Svjetske banke, regionalni rast u zemljama zapadnog Balkana u 2017. godini dostigao je 2,6 posto, što je rezultat otvaranja novih radnih mjesta. Oko 230.000 novih radnih mjesta otvoreno je u ovoj godini u zemljama regije, a stope zaposlenosti vratile su se na nivo od prije 2008. godine u Albaniji, na Kosovu, Makedoniji, Srbiji i Crnoj Gori. Jedino u Bosni i Hercegovini stopa zaposlenosti nije na nivou od prije 2008. godine.

U izvještaju je navedeno da će svih šest zemalja regije zabilježiti ekonomski rast u 2017. godini, dok se prognozira ubrzan ekonomski rast u 2018. godini od 3,3 posto i u 2019. od 3,6 posto. Investicije su pokrenule snažan rast u Albaniji, na Kosovu i Crnoj Gori, dok je potrošnja dovela do stabilnog rasta u Bosni i Hercegovini. Ranija politička kriza pogoršala je rast u Makedoniji, kao i izuzetno hladna zima u Srbiji.

U 2017. najveći rast ostvarili su Kosovo i Crna Gora, 4,4 posto, odnosno 4,2 posto, dok je najmanji rast zabilježen u Makedoniji, 1,5 posto BDP-a.

Ekonomski rast, zajedno sa otvaranjem novih radnih mjesta, doprinio je padu stope siromaštva u regiji, navedeno je u izvještaju.

Viši ekonomista Svjetske banke Sanja Madžarević -Šujster predstavljajući izvještaj, kazala je da gotovo polovina radno sposobnog stanovništa nije aktivna na tržištu rada. Govoreći o stanju ekonomije u Crnoj Gori, Madžarević-Šuster je istakla da Crna Gora po nivou stranih direktnih investicija predvodnik u regionu. Ipak, poručila je i da je fiskalni deficit porastao.

- Javni dug također ostaje visok. Tri godine primjene fiskalne strategije potrebne su da se smanji javni dug - kazala je Šujster.

Važno je, kako kaže, nastaviti fiskalnu konsolidaciju u regionu.

- Likvidnost banaka je prilično visoka, pa ne bi trebalo da bude problema u pristupu kapitalu. Očekuje se da će investicije u Crnoj Gori i dalje biti snažne. Procjenjuje se da će rast realnog BDP-a koji je ove godine 4,2 posto u narednoj biti 2,8, a u 2019. godini 2,5 posto - objašnjava Šujster.

Svjetska banka preporučuje i da se ojačaju poreski prihodi, fokus mora biti na racionalizaciji javne potrošnje, treba vidjeti kako reorganizovati javnu administraciju, moraju se smanjiti nekvalitetni krediti.

- Jako je važno da se javne finansije konačno stavljaju pod kontrolu, na šta smo i ranije ukazivali - kazala je Šujster.